Ginkgo biloba je najstarija biljka na Zemlji. Postojanje ginkga seže oko 250 milijuna godina u prošlost. Pojedini primjerci ove biljke žive i do tisuću godina. Charles Darwin nazvao je ginkgo "živim fosilom". U 18 st. iz Kine prenesen je u Europu. Ginkgo biloba dvodomna je listopadna biljka. Dakle, postoje muška i ženska stabla. Stablo se najbrže prepoznaje po tipičnom obliku listova. Listovi su lepezasti i sastoje se iz dva dijela ("biloba"). Naziv Ginkgo potječe od kineske riječi GinKiyo, što znači srebrna marelica zbog sličnosti sa sjemenkama marelice. Pri transkripciji kineskog pisma došlo je do promjene "y" u "g" (Ginkgo). Izuzetno je otporan na otrove iz okoliša tako da je svoje mjesto našao i u drvoredima nekih metropola u Japanu te New Yorku.

Upotreba ginkga u medicinske svrhe

Upotreba ginkga u medicinske svrhe ima dugu povijest. Datira čak 2.800 godina prije Krista. Kinezi su tradicionalno koristili sjeme ginkga u terapijske svrhe. Listovi ginkga su se koristili kod astme i kardiovaskularnih bolesti. Iako se list ginkga u tradicionalnoj medicini Dalekog istoka primjenjuje od davnina, prvi ekstrakt dobiven je tek 1965. zahvaljujućim kemijskim i farmakološkim istraživanjima. Iz lista su izolirane kemijske komponente, koje pokazuju pozitivno djelovanje na ljude. Do danas je iz ginkga izolirano više od 50 različitih kemijskih spojeva.

Dokazano je da ginkgo poboljšava cerebralnu, perifernu i mikrocirkulaciju. Oslabljenu cirkulaciju u nogama i rukama prati osjećaj hladnoće, grčevi i bolovi u nogama (prilikom hodanja i mirovanja).

Brojna ispitivanja potvrdila su da ginkgo štiti arterije, vene i kapilare od oštećenja regulirajući njihov tonus i elasticitet, smanjujući pritom sljepljivanje trombocita, ključnog faktora u razvoju ateroskleroze.

Za ljekovite učinke ginkga, odnosno za poboljšanje cerebralne i periferne cirkulacije odgovorne su dvije skupine spojeva – ginkoflavonglikozidi i terpenski spojevi ginkolidi i bilobalidi. Ginkoflavonglikozidi imaju antioksidativna svojstva. Oni čuvaju nezasićene masne kiseline staničnih membrana od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima.
Slobodni radikali potiču nastanka i napredovanje ateroskleroze, oštećuju stanice mozga i središnjeg živčanog sustava.
Ginkoflavonglikozidi relaksiraju stijenku krvnih žila, sprečavaju nakupljanje i sljepljivanje trombocita i ublažavaju upalu. Ginkolidi (specifični kemijski spojevi kojih osim u ginkgu nema niti u jednoj danas živućoj biljci) sprečavaju nakupljanje trombocita.

Poremećaji cirkulacije su povezani i sa aterosklerozom. Zbog suženja krvnih žila, kao posljedica odlaganja prekomjernih masnoća iz krvi u unutrašnjost stijenki arterije, dolazi do smanjenja protoka krvi koja nosi kisik i hranjive tvari neophodne za normalno funkcioniranje svih tkiva u organizmu. Kad aterosklerotske promjene zahvate krvne žile i mozak, moždane stanice dobivaju manje kisika i hranjivih tvari. Dolazi do smanjenja mnogobrojnih funkcija mozga. Javljaju se problemi s koncentracijom i pamćenjem, slabljenje spoznajnih sposobnosti, vrtoglavice, glavobolje, neraspoloženje, osjećaj straha, šum u ušima i oslabljen sluh.

Ukoliko dođe do potpunog zastoja dotoka krvi može doći do moždanog udara.
Američki znanstvenici utvrdili su da ginkgo može pomoći i kod Alzheimerove bolesti. Iako ginkgo nije lijek koji će ovu bolest izliječiti, u njenim ranim fazama on poboljšava pamćenje i usporava njeno napredovanje.

Gingko biloba – prirodni lijek velikih mogućnosti

Ginkgo svoju primjenu nalazi kod oštećene moždane cirkulacije praćene oslabljenim pamćenjem i koncentracijom, vertigom, tinitusom, glavoboljama. Ginkgo također zauzima važno mjesto u prevenciji i oporavku nakon moždanog udara. Poboljšava pamćenje, funkcioniranje mozga, moždanu i perifernu cirkulaciju, spajanje s kisikom i protok krvi na osnovi aktivnih izvora (terpentina i flavonoida) koji imaju izrazito antioksidativno djelovanje i poput prirodnog čistaća smanjuje količinu štetnih slobodnih radikala, supstancija odgovornih za starenje stanica mozga i živčanog sustava.

Pozitivni učinci ginkga poboljšavaju memoriju i druge moždane aktivnosti, djeluju blago antidepresivno te je koristan za ljude koji pate od migrene. Olakšava tegobe kod astme, alergija, Alzheimerove bolesti kao i kod kardiovaskularnih bolesti. U krvnim žilama djeluje antiagregacijski tj, sprečava trombozu. Regulira povišeni i sniženi krvni tlak. Poželjno ga je koristiti ako postoje problemi s jetrom ili bubrezima, raznim upalama, impotencijom, zujanjem u ušima, slabijim sluhom uslijed starosti, slabljenjem vida, vrtoglavicama i hemeroidima. Pospješuje iskorištavanje glukoze pa je koristan i dijabetičarima. Budući da i općenito utječe na cirkulaciju, korištenje ginkga smanjuje neugodnosti vezane za proces starenja, povećava radne sposobnosti, ubrzava zarastanje rana i olakšava oporavak od upale vena.

Blagotvoran učinak ginkga na kožu

Slobodni radikali su jedan od glavnih uzroka procesa starenja. Spojevi ginkga (ginkoflavonglikozidi, ginkolidi i bilobalidi) odlikuju se izrazitim antioksidativnim svojstvima. Između ostalog, oni štite našu kožu od štetnog utjecaja slobodnih radikala te na taj način usporavaju proces starenja.

Dokazano je da ginkgo hrani i stanične strukture, održava vlažnost kože i na taj je način pomlađuje, odnosno štiti od pojave bora i oksidacije. S obzirom da utječe na cirkulaciju, primjena preparata koji sadrže ekstrakt ginkga može pomoći u odgađanju pojave prijevremenih znakova starenja kože, a kod već vidljivih utječe na njihovo ublažavanje te reduciranje.

Ginkgo ujedno potiče metabolizam kože tako da sam proizvodi svoj kolagen. Kolagen je izuzetno bitan za lijep izgled kože jer je vlaži i daje joj tonus. Metabolizam kože ga naprosto nakon nekog vremena prestane proizvoditi. Razlog za to su godine te istovremeno padanje razine estrogena uzrokovano klimakterijskim promjenama.

Kozmetički preparati na bazi ginka preporučuju se za sve tipove kože, a naročito za suhu, umornu i ostarjelu.